Upotreba zeolita u poljoprivredi
Zeoliti su minerali koji su vulkanskim putem došli iz utrobe zemlje. U dodiru s alkalnim slanim vodama u toku milijuna godina, formiran je zeolitsko kamenje aluminijsko silikatnog sastava.
Do sada su utvrđene 194 vrste prirodnih zeolita. Zeoliti imaju kristalnu rešetkastu strukturu kao pčelinje saće u formi tetraedra koji predstavljaju molekularno sito. Kristali zeolita formiraju čitav labirint kanala i pora različitog profila od čega ovisi i vrsta zeolita.
Ta vrlo otvorena mreža kanala ili mikro pora ima relativno ogromnu površinu. Pola kilograma zeolitskog praha ima površinu nogometnog igrališta. Zato mala količina zeolita koji je pravilno aktiviran i primjereno usmjeren ima ogroman učinak. U zeolitima su deponirana jedinstvena svojstva koja ga razlikuju od svih minerala na Zemlji. Njegova čudesna svojstva su otkrivena tek u drugoj polovici 20-tog stoljeća.
Osnovno svojstvo svih zeolita je kapacitet kationske razmjene (CEC – cation exchange capacity). To je sposobnost zeolita da u svoju nano (milijunski dio milimetra) poroznu molekularnu strukturu privlači kao magnetom i upija, razmijenjuje pozitivno naelektrizirane katione i negativne anione. Na taj način selektivno absorbira specifične molekule plinova, vode, vrši razmjenu vlastitih kationaa za druge katone na bazi jonske selektivnosti. Time se vrše osnovni procesi aktiviranja uspavanih sposobnosti zeolita.
Zeoliti tako predstavljaju prirodan ekološki čist lijek protiv svih zagađivača na planeti, posebno onih koje čini čovjek kao najveći zagađivač. Postupkom prerade zeolita najvažnije je da se termičkom obradom iz kristalne rešetke zeolita ukloni voda koja zauzima 55% molekularnog prostora. U taj prostor kroz molekularno sito se vrši kationska razmjena. Taj proces se odvija u nano uvjetima tako da se ne mjenja ni fizička ni kemijska matrica zeolita niti njegov volumen. Tako prerađeni, aktivirani zeolit predstavlja ekološki čist upijač svih vrsta zagađivača, vode, zraka, zemljišta, uključujući i radioaktivna zagađenja. Nuklearna centrala u Černobilu je dekontaminirana zeolitom. Dekontaminacija u Fukušimi se također vrši zeolitom.
Potreba za preparatima na bazi zeolita raste proporcionalno sa rastom zagađenja planeta. I pored toga dosadašnja prerada prirodnih zeolita je vrlo skromna i iznosi svega oko 3 000 000 tona.
Zeolit se u poljoprivredi upotrebljava kao:
- Meliorant u poboljšavanju kvalitete zemljišta, plodnosti, vodene i zračne propustljivosti, sposobnosti upijanja i zadržavanja vode u zemljištu. Osiguravaju izvor laganog ispuštanja kalijevog karbonata i dušika prema potrebama biljaka. Ova osobina razvija korijenski sistem biljaka i ublažava sušne cikluse. Zato se široko primjenjuje u ratarstvu, povrtlarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu kao organsko-mineralni supstrat za stimulaciju rasta, povećanje roda kultura, uz smanjenje troškova. Zabilježeni su primjeri povećanja roda žitarica do 20%, kukuruza do 26%, repe do 63% itd. Neki navode podatke za žitarice čak do 90%, kod paprike 85%, kod krumpira 54% itd.
- Kao dodatak za uzgoj povrća gde se postižu odlični rezultati, povećava klijavost sjemena i smanjuju bolesti biljaka. U sastavu povećava efektivnost i dužinu djelovanja, kao nosioci i stimulatori djelovanja herbicida, preparata za stimulaciju rasta i dr.
- Kao zamjena za štetna umjetna dušična gnojiva ekološki čistim zeolitskim. Time oplemenjuje zemlju, omogućuje organski zdravu hranu, ekološki čistu, spriječava prodiranje opasnih tvari da zagađuju vodotokove;
- Za absorbciju amonijaka i amonijskih plinova i smanjenje konverzije dušika u nitrate kao osnovnog uzročnika zagađenja zemljišta;
- U ishrani životinja u stočarstvu zeoliti poboljšavaju sve performanse njihovog rasta, smanjuju amonijak do 80%, povećavaju gustoću kostiju, sprečavaju otrovanja, u visokom stupnju poboljšavaju konverziju hrane. Stoka dobija brže na težini, uz manje hrane, smanjuje se smrtnost i produžava život. Kod peradi povećava se rastvorljivost fosfata i dobijaju kvalitetnija jaja, poboljšava čvrstina kostiju. Mliječne krave daju više mlijeka, spriječava se pojava mastitisa, kvaliteta mesa je vrlo visoka. U farmama, stajama i torovima koje koriste zeolit potpuno se eliminiraju neugodni mirisi.
Primjena prirodnih zeolita u povrtlarstvu i ratarstvu
U poljoprivredi prirodni zeoliti se primjenjuju u povrtlarstvu i ratarstvu za slijedeće svrhe:
- Povećanje prinosa poljoprivrednih kultura i kvalitete poljoprivrednih proizvoda
- Povećavanje plodnosti zemlje, kao stimulator rasta.
- Pomaže u očuvanju strukture zemljišta od štetnih materija koje dospjevaju u zemljište kao posljedica korištenja kemijskih sredstava u cilju postizanja visokih i stabilnih prinosa (poboljšavaju njegovu strukturu, propustljivost i sposobnost zadržavanja vlage).
- Smanjuje troškove za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda.
Različitim istraživanjima na brojnim primjerima, došlo se do rezultata da primjenom zeolita u poljoprivrednoj proizvodnji dovodi do povečanja prinosa od 5% pa do preko 60%.
Primjeri utjecaja zeolita na povećanje nivoa roda u povrtlarstvu i ratarstvu:
- Pšenica: od 6 – 15% a ponekad i do 20%
- Ječam od 5 – 15%
- Kukuruz od 20 – 26%
- Krumpir do 12%
- Mrkva do 63%
- Rajčica od 19 – 55%
- Rotkva do 20%
Kod uzgoja žitarica prirodni zeolit se koristi u kombinaciji sa NPK gnojivom a količina dodatnog zeolita iznosi od 2 – 10 t/ha.
Pri uzgoju povrtlarskih kultura prirodni zeolit se koristi u kombinaciji sa organskim gnojivom a udio zeolita u ovoj organo-mineralnoj smjesi iznosi od 30 – 50 %.
Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi i prehrambenoj industriji
Primjena zeolita u voćarstvu
Primjenom prirodnog zeolita u voćarstvu u količini od 0,1 – 0,5 t/ha može se znatnije povećati prinos i kvalitet voća.
Primjeri utjecaja zeolita na povećanje nivoa roda u voćarstvu:
- Limun, mandarina, narandža i jabuka do 13%
- Kruška do 55%
Primjena zeolita u vinogradarstvu
Uloga zeolita u vinogradarstvu ogleda se u proizvodnji loznih kalemova gdje doprinosi boljem prijemu kalemova i dobijanju većeg broja kalemova I klase. Količina zeolita koji se dodaje u brazde je oko 0,6 kg/m
Pored ovoga koristi se i pri sadnji vinove loze što doprinosi boljem prijemu, rastu i razvijanju lastera kao i dobijanju roda već u drugoj godini. Dodaje se u količini od 0,4 kg po sadnom mjestu.
