VAŽNOST KALCIZACIJE ZA USPJEŠNU POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU
Kalcij je jedan od važnijih biogenih elemenata. Biljke usvajaju kalcij u ionskom obliku kao Ca2+ koji utječe na propusnost stanične membrane biljke te na taj način poboljšava izmjenu tvari stanice s okolinom. Nedostatak kalcija najprije se zapaža na mladom lišću kao kloroza, sporijem rastu biljaka i korijena, dok se kasnije zapaža nekroza mladog lišća koje se uvija. Kod povrtnih kultura biljke uslijed nedostatka kalcija postaju grmolike i poliježu zbog slabije stanične stijenke dok se na nekim vrstama javljaju tamnosmeđe zone s odrvenjelim i začepljenim provodnim snopovima te pojavom „gorkih jamica“.
Značaj kalcija u tlu je višestruk. Naime, kalcij je važan za održavanje povoljne strukture tla – rahlosti, odnosno za povezivanje čestica u strukture agregata. To znači da kalcij utječe na bolje spajanje organskih i mineralnih tvari koje onda bolje zadržavaju vodu, što povoljno utječe i na vodozračni režim tla i oksido-redukcijske procese kao i povećanu biogenost tla.
Kod održavanja optimalne pH reakcije tla značaj kalcija posebno dolazi do izražaja. U jako kiselim tlima može doći do toksičnosti vodikovih iona, iona aluminija i mangana te aktivacije teških metala i poremećaja rada mikroflore. Zbog viška vodikovih iona aktiviraju se ioni aluminija i željeza koji u većim količinama mogu djelovati negativno na biljke, tako što blokiraju fosfor i kalij koji su biljkama neophodni. Pri različitoj kiselosti različita je i dostupnost pojedinih biogenih elemenata. Česta je pojava gubitka kalcija na kiselim tlima, naročito u područjima gdje su oborine veće od 700 mm na godinu, te dolazi do znatnog ispiranja kalcija od 100 – 400 kg kalcija po hektaru u jednoj godini. U intenzivnom uzgoju bilja neophodno je provođenje kalcizacije na kiselim tlima kao agromeliorativne mjere u sprečavanju degradacije tala.
KALCIZACIJA
Kalcizacija je nužna da bismo kiselost tla doveli u onu mjeru koja je najpogodnija za uzgoj određene poljoprivredne kulture.
Kalcizacija je zahvat kojim se u tlo unosi materijal koji sadrži kalcij ili kalcij i magnezij, odnosno čija je posljedica smanjenje koselosti tla. Da bi se utvrdila potreba za provođenjem kalcizacije potrebno je napraviti analizu tla u ovlaštenom labaratoriju.
Kriterij za provođenje kalcizacije je:
- dobivena pH vrijednost tla
- zasićenost apsorpcijskog kompleksa bazama i
- puferna sposobnost tla prema kojoj se određuje optimalna količina potrebnog materijala za kalcizaciju pojedinog tla.
Ovisno o potrebi može se provoditi
- meliorativna kalcizacija, kad je glavni razlog slabe plodnosti tla niski pH i nedostatak kalcija, a redovito se provodi na kiselim tlima srednjeg ili težeg mehaničkog sastava,
- dopunska kalcizacija, kad trebamo nadoknaditi gubitke kalcija koji su nastali ispiranjem iz tla i iznošenjem prinosom poljoprivrednih kultura.
SAVJETI ZA PRIMJENU OVISNO O STUPNJU KISELOSTI TLA
VRIJEME PRIMJENE
Najpovoljniji trenutak za provođenje kalcizacije je u vrijeme kad je tlo potpuno suho, obično nakon žetve. Materijal treba u potpunosti izmiješati u obradivom sloju, što je moguće dublje, kako bi bio što bliže korjenovom sustavu. Mjesec dana nakon kalcizacije potrebno je odvojeno unijeti organska i mineralna gnojiva bogata fosforom i mikroelementima.
U slučaju da se nakon meliorativne kalcizacije ne provodi sjetva, kalcizacija se može provesti u dva navrata, prilikom prašenja strništa i drugi dio prilikom oranja. Nakon meliorativne kalcizacije potrebno je u plodored uvrstiti kulture koje ne reagiraju stresno na promjene u tlu.
Kod uzgoja voćaka i vinove loze, kalcizacija se obavlja prije meliorativne gnojidbe organskim gnojivom uz obavezno zaoravanje nakon rasipanja na površini. Nakon kalcizacije i organske gnojidbe vrši se mineralna meliorativna gnojidba. Najbolje je kalcizaciju provesti dvije godine prije sadnje, a godinu dana nakon kalcizacije provodi se meliorativna gnojidba mineralnim gnojivima. U rodnim voćnjacima i vinogradima kalcizaciju je najbolje provesti u periodu mirovanja vegetacije, odnosno u zimskom periodu ili početkom proljeća.
Dopunska kalcizacija se obavlja ovisno o tlu i zahtjevima kultura prema kalciju svakih par godina. U ekološkoj proizvodnji prihvatljivije je provođenje dopunske kalcizacije zbog stalnog održavanja optimalnog pH tla i dovoljne opskrbljenosti tla kalcijem.
ZAGORJE KAMEN kalcit za kalcizaciju tla pogodan je za strojnu i ručnu primjenu.
Količina kalcita ovisno o kiselosti tla:
Jako kiselo tlo Kiselo tlo
t/ha kg/m2 t/ha kg/m2
pjeskovito tlo 3 – 6 0,3 – 0,6 2 – 4 0,2 – 0,4
ilovasto tlo 6 – 12 0,6 – 1,2 4 – 8 0,4 – 0,8
glinovito tlo 12 – 18 1,2 – 1,8 6 – 12 0,6 – 1,2
PREDNOST KALCITA ZA KALCIZACIJU TLA
Najčešći materijal koji se koristi za kalcizaciju je mljeveni vapnenac. Sitna granulacija materijala za kalcizaciju omogućava veću brzinu djelotvornosti zbog veće dodirne površine sredstva i čestica tla. Sitnija granulacija može se primjenjivati na laganim pjeskovitim tlima i radi brže djelotvornosti kalcija u manjim količinama, dok se krupnija granulacija u većim količinama može primjenjivati na težim tlima uz produženu djelotvornost.
Mikrogranule i prah su prirodni izvor kalcija za brzu i učinkovitu kalcizaciju i poboljšanje kiselih tala. Proizvod je ekološki potpuno prihvatljiv i za konvencionalnu i organsku poljoprivredu.
Prema fizikalnim značajkama mikrogranula i praha aktivacija će biti brza i trajat će od trenutka primjene do nekoliko mjeseci. Melioracijski učinak će ovisno o količini mikrogranula ili praha, te o značajkama tla, agroekološkim uvjetima i intezitetu proizvodnje, trajati godinama.
Granule su prirodni izvor kalcija za dugotrajnu i učinkovitu kalcizaciju i poboljšanje kiselih tala. Proizvod je ekološki potpuno prihvatljiv. Prema fizikalnim značajkama granula, aktivacija će biti usporena i trajat će od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Melioracijski učinak će, ovisno o količini granula, te o značajkama tla, agroekološkim uvjetima i intezitetu proizvodnje, trajati godinama.
UČINKOVITOST KALCITA NA PRINOS I KOMPONENTE PRINOSA
Brojnim znanstvenim istraživanjima i dobrom poljoprivrednom praksom već je utvrđeno kako kalcit ima odlične rezultate u korekciji kiselosti tla, te povećanja prinosa većine uzgajanih ratarskih kultura.
KEMIJSKI SASTAV KALCITA
Kalcit – CaCO3 – 97,06 % – kalcij (Ca) – 38,88 %
Teški metali u tragovima: olovo (Pb) 0,096mg/kg, živa (Hg) <0,01 mg/kg, kadmij (Cd) <0,01 mg/kg, arsen (As) <0,01 mg/kg
Fizikalne karakteristike: pH 8,50, vlaga 1,98%
Granulometrijski sastav: 0,3 – 5 mm
Način pakiranja: big bag do 1 t, vreće od 50 kg
Kontrola kvalitete: Zavod za javno zdravstvo osječko-baranjske županije u Osijeku
KORISNI SAVJETI za pravilno provođenje kalcizacij
Pravilno provođenje kalcizacije, uz dobar proračun potrebne količine, dovodi do pozitivnih učinaka i povećanja prinosa na kiselim tlima. Sama kalcizacija nije dovoljna mjera koja rješava plodnost, ali je vrlo bitna za kvalitetu i količinu prinosa. Uz nju mora ići i gnojidba organskim i mineralnim gnojivima. Prije nego provedemo kalcizaciju trebalo bi napraviti analizu tla, kako bi znali koju količinu kalcija treba dodati.
S druge strane nekvalitetnom primjenom može doći do mineralizacije humusa i pada produktivnosti tla. Stoga je za svaki konkretan slučaj potrebno izvršiti analizu i potražiti savjet poljoprivredne savjetodavne službe.
KALCIJ – KARBONATNO ZRNO ili BRAŠNO za kalcifikaciju tla
Topivost u vodi: 99%
Kalcit – CaCO3 – 97,06 % – kalcij (Ca) – 38,88 %
Teški metali u tragovima: olovo (Pb) 0,096mg/kg, živa (Hg) <0,01 mg/kg, kadmij (Cd) <0,01 mg/kg, arsen (As) <0,01 mg/kg
Fizikalne karakteristike: pH 8,50, vlaga 1,98%
Granulometrijski sastav: 0,3 – 5 mm
Način pakiranja: big bag do 1 t, vreće od 50 kg
Tablica okvirnih potrebnih količina kod kalcifikacije s materijalom proizvođača Zagorje-Kamen d.o.o. (cca 1,8 t za +1pH):
| izmjereni pH | ciljni pH | za pH 7 CaCO3 t/ha | za ciljni pH CaCO3 t/ha |
| 3,5 | 5 | 6,30 | 2,70 |
| 3,7 | 5 | 5,94 | 2,34 |
| 3,9 | 5 | 5,58 | 1,98 |
| 4,1 | 5 | 5,22 | 1,62 |
| 4,3 | 5 | 4,86 | 1,26 |
| 4,5 | 5,5 | 4,50 | 1,80 |
| 4,7 | 5,5 | 4,14 | 1,44 |
| 4,9 | 5,5 | 3,78 | 1,08 |
| 5,1 | 6 | 3,42 | 1,62 |
| 5,3 | 6 | 3,06 | 1,26 |
| 5,5 | 6 | 2,70 | 0,90 |
| 5,7 | 6,5 | 2,34 | 1,44 |
| 5,9 | 6,5 | 1,98 | 1,08 |
| 6,1 | 6,5 | 1,62 | 0,72 |
| 6,3 | 6,9 | 1,26 | 1,08 |
| 6,5 | 6,9 | 0,90 | 0,72 |
| 6,7 | 6,9 | 0,54 | 0,36 |
| 6,9 | 7 | 0,18 | 0,18 |
Proračun kalcizacije
Za utvrđivanje potreba u kalcizaciji kiselih tala koristi se više metoda. Najpouzdanije je određivanje količine materijala za kalcizaciju pomoću hidrolitičke kiselosti – dakle laboratorijsko određivanje.
Količina materijala uz kiselost dla ovisi i o kvaliteti materijala za kalcizaciju, posebno o topivosi i količini kalcijevog karbonata.
Kalcizacija je agrotehnička mjera koja može izazvati drastične promjene u raspoloživosti hraniva, posebice fosfora i teških metala, pa se ona mora provoditi obazrivo i sa kvalitetnim materijalom koji ima dovoljno CaCO3 i koji je topiv u vodi.